REFLEKSIJE

Što je psihoterapija i kako ona izgleda?

Psihoterapija se može opisati kao strukturirani proces, kroz koji terapeut kontinuiranim radom i zajedničkim trudom pomaže klijentu da ostvari terapijske ciljeve. Terapijski ciljevi mogu biti bilo što na čemu klijent želi raditi i mogu se odnositi na bilo koje područje gdje želi ostvariti promjenu. Na engleskom se psihoterapija često naziva „talk therapy“, budući da se terapijske seanse najčešće odvijaju u razgovoru, iako to nije uvijek pravilo.

Psihoterapija kakva se odvija prema načelima transakcijske analize fokus stavlja na klijentov unutarnji svijet. To ponekad može uključivati i neke aspekte kojih pojedinac možda nije svjestan, a koji su snažno povezani s poteškoćama zbog kojih traži pomoć od terapeuta. Jednostavno rečeno, glavna svrha ovog pristupa jest dublja spoznaja o ustaljenim nezdravim obrascima, te nastavno na to, dugotrajna osobna promjena.

Terapijski proces gradi se na aktivnom slušanju, dubinskom razumijevanju i empatiji od strane terapeuta. Psihoterapija klijentu pruža sigurno, stabilno okruženje za iskreno izražavanje emocija i mišljenja. Klijent i terapeut stvaraju suradnički odnos, uz princip otvorene komunikacije – to znači da klijent u bilo kojem trenutku ima pravo tražiti pojašnjenja, izraziti nezadovoljstvo ili izraziti bilo kakve druge potrebe.

Kako mogu znati je li mi psihoterapija potrebna?

Svatko može ostvariti značajnu korist od psihoterapije! Za uključivanje u terapijski proces nije potrebna izrazita razina emocionalne patnje ili disfunkcionalnosti. Dovoljna je želja za osobnim rastom i razvojem, za otkrivanjem novih životnih puteva i novih vidika. Ne trebate biti loše da bi bili bolje.

Jedan od najčešćih razloga zbog kojih ljudi potraže stručnu pomoć jest osjećaj da se „vrte u krug“, da ponavljaju obrasce koji im štete i izazivaju bol. Često je teško pronaći izlaz iz takvih začaranih krugova bez podrške i vodstva stručne osobe.

Ukratko, ne morate imati dijagnozu ili biti „u krizi“ da započnete sa psihoterapijom. Neki od razloga mogu biti:

Naše mentalno zdravlje odražava se i na našu fizičku dobrobit. Zbog toga svakako treba obratiti pažnju na eventualne tjelesne simptome koji Vam ometaju svakodnevnicu. Glavobolje, želučane smetnje, ukočenost, bolovi u mišićima, neurodermitis i brojne druge tegobe – njihov izvor ne mora nužno biti psihološke prirode, no utjecaj koji imaju na naše funkcioniranje uvelike se može umanjiti psihoterapijom.

Što mogu očekivati na prvom susretu?

Prva seansa je u pravilu fokusirana na upoznavanje. Terapeut klijentu daje relevantne informacije o sebi i svom načinu rada te prikuplja osnovne podatke o klijentovim razlozima za dolazak. Klijent ima priliku postaviti pitanja i riješiti nedoumice. Dogovara se okviran plan rada, što uključuje tehničke aspekte (čestina susreta, način plaćanja i sl.), kao i općenite teme kojima se klijent želi baviti.

Važno je napomenuti da ne morate imati definirane konkretne ciljeve kad prvi put dolazite na psihoterapiju. Istraživanje je dio terapijskog procesa te se ciljevi često oblikuju „u hodu“.

Kako terapeut štiti klijentovu anonimnost?

Terapeut se obvezuje čuvati sve informacije iznesene u terapijskom procesu te ne iznositi identitet klijenta. Ukoliko na superviziji iznosi sadržaj seansi s klijentom, ne otkriva podatke koji bi mogli ukazivati na klijentov identitet.

Iznimke se odnose na saznanja o ponašanjima koja mogu biti opasna za klijenta ili druge ljude, što uključuje, ali nije ograničeno na: samoozljeđivanje, planiranja ubojstva ili suicida te zlostavljanje drugih osoba. Takva je ponašanja terapeut obvezan prijaviti nadležnim institucijama.

Koliko često se odvijaju seanse?

U pravilu se preporuča dolazak jednom tjedno. To je pogotovo važno u početku procesa, kako bi se osigurao kontinuitet u gradnji odnosa između klijenta i terapeuta. Dakako, ovo je podložno dogovoru te ovisi o individualnim potrebama i mogućnostima klijenta.